Koja se afrička zemlja može smatrati najstarijom?
Prema Cambridge Dictionaryju, „country” je teritorij s vlastitom vladom, zakonima i drugim obilježjima države. Ako se uzme u obzir kolonijalna prošlost kontinenta, najstarija afrička zemlja bila bi ona koja je prva stekla neovisnost. To je Liberija.
Drugim riječima, Liberija je stekla neovisnost još prije „.” Ipak, postoji još jedna afrička zemlja koju Europljani nikada nisu kolonizirali i koja je znatno starija – Etiopija, odnosno Etiopsko Carstvo.
Stoga se i Etiopija, kao nasljednica Etiopskog Carstva, može smatrati najstarijom afričkom zemljom, iako su se njezine granice i politički sustav mijenjali kroz vrijeme.
Ugled Etiopije kao države koja je stoljećima ostala slobodna toliko je snažan da su boje njezine zastave – zelena, žuta i crvena – postale boje. Mnoge zemlje koje su stekle neovisnost u 20. stoljeću preuzele su te boje za svoje nacionalne zastave.
Pitanju se može pristupiti i drukčije: zemlju možemo promatrati kao zajednicu ljudi koja živi na određenom teritoriju – dakle kao naciju ili čak civilizaciju oblikovanu kroz vrijeme. U tom bi slučaju najstarija afrička zemlja bio Egipat, jer njegova civilizacija traje više od 5.000 godina.
Ne slažu se svi s time da bi se suvremeni Egipat trebao nazivati najstarijom afričkom zemljom, jer njegovo današnje stanovništvo ne potječe izravno od drevnog kraljevstva. Egipat je mnogo puta bio osvojen, a različita su razdoblja snažno promijenila ovaj prostor.
Kada govorimo o suvremenim afričkim državama, njihovu starost ima smisla mjeriti od trenutka stjecanja neovisnosti. Uzet ćemo to kao glavni kriterij i pogledati popis najstarijih afričkih zemalja.
Za ovaj smo članak usporedili datume neovisnosti zemalja s podacima iz Encyclopædije Britannice.
5 najstarijih zemalja u Africi
Počet ćemo s Etiopijom, a ne s Liberijom, jer je Etiopija mnogo dulje postojala kao neovisna država. Za razliku od ostatka Afrike, njezina kratka okupacija od strane fašističke Italije nije isto što i kolonijalni status.
1. Etiopija
Etiopsko Carstvo datira iz 1270. Moglo bi se ići i dalje, do Aksumskog Kraljevstva u 1. stoljeću po. Kr. ili Kraljevstva D’mt u 8. stoljeću pr. Kr. Oba su se nalazila na području današnje Etiopije i prethodila su sadašnjoj državi.
Suvremena Etiopija nalazi se u Istočnoj Africi i ima više lokaliteta UNESCO-ve svjetske baštine nego bilo koja druga zemlja na kontinentu. Ima oko 118 milijuna stanovnika, što je čini drugom najmnogoljudnijom afričkom državom nakon Nigerije. (Cjelovit popis najmnogoljudnijih afričkih zemalja pronaći ćete na našem blogu.) Etiopija je kolijevka kulture kave, a ovdje je pronađen i najstariji kostur , star 4,2 milijuna godina. Ovdje je pronađena i „Lucy”, najpoznatiji kostur australopiteka na svijetu.
Etiopija 5. svibnja obilježava Dan pobjede domoljuba, koji neki nazivaju Danom neovisnosti. Praznik je ustanovljen 1941. u spomen na protjerivanje talijanskih fašista koji su okupirali zemlju. Može li se kratka okupacija Etiopije zanemariti i treba li Dan pobjede smatrati pravim nacionalnim praznikom neovisnosti, predmet je rasprave. Sasvim je moguće da bi Etiopiju trebalo spustiti niže na ljestvici – možda na 4. mjesto. U tom bi slučaju Liberija zauzela prvo mjesto.
2. Liberija
I Liberija ima svoje složene okolnosti. Njezina priča o neovisnosti kontroverzna je: autohtono stanovništvo imalo je mnogo manje slobode nego što naziv zemlje .
Početkom 19. stoljeća u SAD-u je ojačao pokret koji se zalagao za preseljenje slobodnih crnaca u Afriku kako bi se izbjegli nemiri među robovima. To je dovelo do osnivanja Američkog kolonizacijskog društva, čiji je cilj bio preseliti slobodne Afroamerikance u Afriku. Pristaše su vjerovale da će im život biti bolji u njihovoj „povijesnoj domovini”. Godine 1821. kupljeno je zemljište na zapadnoafričkoj obali i osnovano je prvo naselje.
U pothvat su se uključile i druge organizacije, pa je osnovano više naselja. Ona su se naposljetku ujedinila u Liberiju, proglasila neovisnost i sastavila ustav. Ishod je bio daleko od idealnog: doseljenici su sebe smatrali Amerikancima, podcjenjivali su autohtono stanovništvo, uskraćivali mu građanska prava i nailazili na otpor.
Ugnjetavanje autohtonog stanovništva nastavilo se do 1980., nakon čega je uslijedio niz građanskih ratova. Tek se posljednjih godina situacija počela stabilizirati. Danas je Liberija stabilna demokracija. Posebno je značajno da je 2006. postala prva afrička zemlja koja je izabrala ženu za šeficu države.
3. Južnoafrička Republika
Povijest Južnoafričke Republike, kao i povijest većine afričkih zemalja, započela je kolonizacijom. Sredinom 17. stoljeća nizozemski trgovci osnovali su naselje iz kojega je nastao Cape Town, privlačeći doseljenike iz Francuske i Njemačke te nove nizozemske useljenike. Miješanje s lokalnim stanovništvom dovelo je do stvaranja afrikanske zajednice, koja govori afrikaans – jezik nastao iz nizozemskih dijalekata.
Kasnije je Britanija zauzela Kaplandsku koloniju. Afrikaneri su se pomaknuli prema sjeveru i ondje osnovali neovisne republike. Britanci su vodili i dobili nekoliko ratova, šireći svoju kontrolu. Godine 1910. potaknuli su ujedinjenje 4 pokrajine u Južnoafričku Uniju. To označava početak službene neovisnosti suvremene Južnoafričke Republike, iako je i dalje ostala pod britanskom vlašću preko generalnog guvernera.
Južnoafrička Republika postala je potpuno neovisna republika tek 1961. Do tada je apartheid bio na snazi više od 10 godina, provodeći rasnu segregaciju i uskraćujući građanska prava crnim građanima. Diskriminacija se nastavila sve do 1990-ih, a Nelson Mandela i drugi predvodili su borbu protiv nje.
Danas je Južnoafrička Republika demokratska zemlja s društvom u kojem su odnosi uravnoteženiji. Gospodarski je najrazvijenija država kontinenta. Njezino se stanovništvo naziva „duginom nacijom” zbog bogate kulturne i jezične raznolikosti.
4. Egipat
Teško je točno odrediti kada je započeo suvremeni Egipat. Ujedinjeno kraljevstvo Gornjeg i Donjeg Egipta nastalo je oko 3150. pr. Kr. Tijekom stoljeća Egipat je bio dio različitih carstava: makedonskog, rimskog, bizantskog, Arapskog Kalifata i Osmanskog Carstva. U jednom je razdoblju Egipat čak osvojio Sudan.
Suvremeni Egipat vjerojatno se počeo oblikovati početkom 19. stoljeća, kada se lokalni osmanski namjesnik pobunio i počeo modernizirati zemlju po europskom uzoru. Prije nego što se Egipat mogao potpuno osloboditi Osmanskog Carstva, došao je pod britansku kontrolu. Od 1882. do 1952. bio je britanski protektorat. Ipak, Kraljevina Egipat formalno je proglašena neovisnom 1922. – datumom koji većina izvora smatra početkom suvremenog Egipta.
Vojni udar u srpnju 1952. danas se obilježava kao Dan revolucije, jednakovrijedan Danu neovisnosti. Egipat je službeno postao republika 1953., što se može smatrati stvarnim početkom moderne države.
Danas je Egipat najmnogoljudnija arapska zemlja i drugo najveće gospodarstvo Afrike nakon Južnoafričke Republike. Poznat je po drevnim spomenicima i odmaralištima na Crvenom moru te se smatra jednom od najsigurnijih zemalja kontinenta.
5. Libija
Libija je egipatski susjed u Sjevernoj Africi. Njihove povijesti imaju mnogo sličnosti – drevne korijene, strane invazije i konačno stjecanje neovisnosti kroz vojne udare.
U antičko doba područje današnje Libije nastanjivala su berberska plemena. Tijekom stoljeća osvajale su ga različite sile: fenička Kartaga, Perzijanci, Grci, Egipćani, Rimljani, Vandali i naposljetku Arapi. Libija je dugo bila dio Osmanskog Carstva. U 20. stoljeću, od 1911. do 1943., bila je talijanska kolonija.
Nakon poraza fašističke Italije u Drugom svjetskom ratu, Libijom su zajednički upravljale Britanija i Francuska. Tek je 1951., pod pritiskom Ujedinjenih naroda, Libija proglašena neovisnom zemljom.
Danas je Libija politički nestabilna, s 2 suparničke vlade. Zemlja se još oporavlja od građanskog rata i nasljeđa 42-godišnje autoritarne vladavine Muammara Gaddafija.
Libija je 4. najveća afrička zemlja po površini, ali 90 % njezina teritorija čini nenastanjiva pustinja. Turizam se urušio zbog građanskog rata i još se nije oporavio.
Ostale najstarije zemlje u Africi
Sredina 20. stoljeća bila je razdoblje velikih promjena, tijekom kojega su gotovo sve ostale afričke zemlje stekle neovisnost. U pojedinim godinama više se zemalja odjednom oslobodilo kolonijalne vlasti.
Godine 1956. neovisnost su stekli Sudan, Maroko i Tunis. Godine 1957. – Gana, a 1958. – Gvineja.
Godina 1960. donijela je neovisnost velikom broju zemalja: Kamerunu, Senegalu, Togu, Madagaskaru, Demokratskoj Republici Kongo, Somaliji, Beninu, Nigeru, Burkini Faso, Obali Bjelokosti, Čadu, Srednjoafričkoj Republici, Republici Kongo, Gabonu, Maliju, Nigeriji i Mauritaniji. Godine 1961. neovisna je postala Sijera Leone.
Godine 1962. neovisne su postale Burundi, Ruanda, Alžir i Uganda. Godina 1963. donijela je neovisnost Keniji, a 1964. Malaviju i Zambiji. Gambija je postala neovisna zemlja 1965. Bocvana i Lesoto slijedili su 1966.
Godina 1968. obilježena je neovisnošću nekoliko država: Mauricijusa, Esvatinija (bivšeg Svazija) i Ekvatorske Gvineje. Put Gvineje Bisau prema punoj neovisnosti trajao je dulje; potpunu suverenost stekla je tek 1974.
Godina 1975. označila je kraj kolonijalnog razdoblja za nekoliko država: Mozambik, otočnu državu Zelenortske Otoke, Komore, otočnu državu Sveti Toma i Princip te Angolu. Godine 1976. neovisnost su stekli Sejšeli. Džibuti je neovisnost dobio 1977.
Put Zimbabvea prema neovisnosti trajao je desetljeće i pol. Zemlja, tada poznata kao Južna Rodezija, proglasila je neovisnost već 1965., ali ona službeno nije priznata do 1980.
Među posljednjim afričkim državama koje su stekle neovisnost bila je Namibija, čije je osamostaljenje Južnoafrička Republika dugo odbijala prihvatiti. Namibija je konačno stekla neovisnost 1990.
Godine 1993., kao što je već spomenuto, Eritreja je stekla neovisnost od Etiopije.
Najnovija afrička država koja je stekla neovisnost jest Južni Sudan. Godine 2011. odvojio se od Sudana i postao najmlađa međunarodno priznata država na svijetu.
Popis afričkih zemalja prema datumu neovisnosti
Na kraju, sve možemo sažeti u jednostavnu tablicu najstarijih zemalja u Africi prema datumu neovisnosti:
Ovaj popis afričkih zemalja poredanih prema datumu neovisnosti nije apsolutan. Pažljiviji pogled na povijest pojedinih država pokazuje da su mnogi službeni datumi donekle simbolični, što znači da bi se zemlje razumno mogle premjestiti na druga mjesta na popisu.
Postoje i nepriznate države, sporna područja i nejasne granice. Primjerice, Saharska Arapska Demokratska Republika, poznata i kao Zapadna Sahara, proglasila je neovisnost 1976., ali je do danas samo djelomično priznata. Veći dio njezina teritorija trenutačno kontrolira Maroko.
Sav sadržaj na stranicama Altezza Travela nastaje uz stručne uvide i temeljito istraživanje, prema našoj Urednička politika.
Želite li saznati više o putovanjima u Tanzaniji?
Stupite u kontakt s našim timom. Istražili smo najvažnija odredišta diljem Tanzanije. Naši savjetnici za putovanja iz regije Kilimanjara rado će podijeliti praktične savjete i pomoći vam u planiranju putovanja.
