U spomen na Jane Goodall: ženu koja je promijenila znanost i odnos čovječanstva prema prirodi

Iz uredništva: Altezza Travel već nekoliko godina objavljuje blog posvećen divljim životinjama Tanzanije, ugroženim vrstama i odgovornom turizmu. Prije nekoliko mjeseci odlučili smo taj projekt razviti u cjelovitu medijsku platformu. Kada je uredništvo razgovaralo o tome tko bi trebao biti tema našeg prvog intervjua, dvojbe nije bilo. Jane Goodall jedna je od najutjecajnijih osoba globalnog pokreta za zaštitu okoliša. Nažalost, ti se planovi nikada nisu ostvarili. Dana 1. listopada 2025. objavljeno je da je poznata etologinja, zaštitnica prirode i stručnjakinja za ponašanje životinja preminula u Los Angelesu, tijekom predavačke turneje diljem Sjedinjenih Američkih Država. Imala je 91 godinu.

Prije nego što je 1960. s bilježnicom u ruci ušla u tanzanijsku šumu, prevladavalo je mišljenje da životinje nemaju emocije i da ženama nije mjesto u terenskim znanstvenim istraživanjima. Jane Goodall dokazala je suprotno. Njezina desetljećima duga promatranja čimpanzi u Nacionalnom parku Gombe Stream izbrisala su oštru granicu između ljudi i životinjskog svijeta, a njezina je karijera srušila duboko ukorijenjene stereotipe. Ovaj članak Altezza Travela govori o njezinim otkrićima, njezinu daru da nadahne druge i njezinoj misiji zaštite prirode.

Od šuma Tanzanije do govornice UN-a

Jane Goodall ušla je u povijest kao žena koja je promijenila ne samo proučavanje životinja nego i čovjekovo razumijevanje vlastitog mjesta u prirodi. Godine 1960., s 26 godina, stigla je u Tanzaniju bez sveučilišne diplome, noseći tek bilježnicu za zapise o čimpanzama. Njezinim je radom svijet doznao da ljudi nisu jedina bića koja mogu izrađivati i koristiti alate, izražavati emocije, brinuti jedni o drugima te imati jasne osobnosti i temperamente.

Suprotstavljajući se akademskim konvencijama, Jane Goodall čimpanzama je davala imena i opisivala njihove živote kao da govori o susjedima ili bliskim prijateljima. Mnogi su znanstvenici isprva kritizirali takav pristup. S vremenom su, međutim, njezina otkrića ušla u akademske udžbenike, a njezine metode promatranja postale su temelj istraživačkih projekata diljem svijeta.

Godine 1965. doktorirala je na Sveučilištu u Cambridgeu. Njezin se rad postupno proširio izvan primatologije, na zaštitu prirode i prava životinja. Osnovala je Jane Goodall Institute i pokrenula međunarodni pokret Roots & Shoots, koji je prerastao u globalnu platformu za edukaciju o okolišu među učenicima i studentima.

Njezin doprinos znanosti i zaštiti prirode potvrđen je desecima priznanja, od Reda Britanskog Carstva do najviših međunarodnih nagrada, uključujući Tylerovu nagradu, priznanja UNESCO-a i druga. S vremenom je i sama Goodall postala simbol. Pokazala je da znanost može biti ne samo profesija nego i poslanje sposobno mijenjati svijet.

Više o njezinu putu pročitajte u našem članku „Izvanredan život i rad Jane Goodall.”

Heroina planeta i draga prijateljica

„Danas smo izgubili istinsku heroinu planeta, nadahnuće milijunima i dragu prijateljicu. Jane Goodall posvetila je život zaštiti našeg planeta i davanju glasa divljim životinjama te ekosustavima u kojima žive. Njezino revolucionarno istraživanje čimpanzi u Tanzaniji promijenilo je naše razumijevanje toga kako naši najbliži srodnici žive, druže se i misle – podsjećajući nas da smo duboko povezani ne samo s čimpanzama i drugim čovjekolikim majmunima nego sa svim životom”, napisao je glumac Leonardo DiCaprio na svojim društvenim mrežama.

Prema njegovim riječima, Goodall je desetljećima, s „neumornom energijom”, ulijevala nadu, odgovornost i vjeru da svaki pojedinac može promijeniti svijet nabolje.

Poput DiCaprija, bila je glasnica mira UN-a. Oboje su bili glasni zagovornici borbe protiv klimatskih promjena i zaštite prirode. U svibnju 2024. objavljeno je da će biti izvršni producenti filma Howl, priče o psu lutalici i mladom vuku. 

Goodall je svoje sudjelovanje objasnila jednostavno: 

„Ako ljudi pogledaju Howl i vide da se psi i vukovi mogu slagati te da vukovi nisu strašna, opaka bića, nadam se da će im to dati nadu. Ako povjeruju da postoji nada da se zaustave trofejni lov na vukove, njihovo ubijanje i trovanje, veća je vjerojatnost da će se nastaviti boriti i vjerovati da njihova borba može donijeti nešto dobro.”

Jane Goodall dugo je vjerovala da filmovi „mogu promijeniti način na koji ljudi doživljavaju životinju o kojoj prije nisu znali ništa”. Kao primjer često je navodila dokumentarni film Forest People: The Chimpanzees of Gombe, snimljen u Tanzaniji, čiji je autor bio fotograf i njezin prvi suprug Hugo van Lawick.

„Nakon što sam 2 godine provela s čimpanzama, morala sam otići na Cambridge [University]. Nisam pohađala fakultet i rekli su mi da sam sve radila pogrešno, da ne smijem govoriti o tome da čimpanze imaju osobnost, um ili emocije, da im ne smijem davati imena, nego im moram dodijeliti brojeve”, prisjetila se Goodall u intervjuu.

„Moj me pas naučio da je sve to besmislica, pa sam nastavila govoriti i pisati o čimpanzama onakvima kakve jesu. No kada je Hugov film izašao i počeo se prikazivati, promijenio se znanstveni stav.”

Ključnu ulogu u njezinu životu imao je antropolog i arheolog Louis Leakey, jedan od najistaknutijih istraživača rane evolucije čovjeka. Jane je upoznao u Keniji 1957., a poslije joj je povjerio vođenje terenskog istraživanja čimpanzi u Tanzaniji, vjerujući da svjež pogled može dovesti do važnih otkrića. Leakey je pozvao i fotografa Huga van Lawicka da dokumentira taj rad.

Nadahnuće za promjene

Craig Packer, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za istraživanje lavova, rekao je za Altezza Travel da je mnogo naučio izravno od Jane Goodall.

„Jane je bila iznimno pronicljiva promatračica. Jednog sam dana 1972. s njom u Gombeu promatrao skupinu pavijana. Do tada sam ih promatrao nekoliko mjeseci i upoznao svakog od njih kao jedinku. Ali Jane je uočila stvari koje su se događale između različitih životinja, a koje ja nikada ne bih primijetio. Podigla je moju razinu razumijevanja složenosti života pavijana, na što se oslanjam otad, bilo da proučavam primate ili lavove, ili samo usputno promatram druge inteligentne vrste poput slonova. Njezin je rad slično djelovao na cijelo područje ponašanja životinja”, prisjetio se Packer.

„Jane Goodall bila je prva osoba koja je skupinu divljih životinja naviknula na svoju prisutnost i godinama ih svakodnevno pratila, što joj je omogućilo da promatra i opiše složeno ponašanje i društveni život pojedinaca na način kakav dotad nije postojao.”

kaže Anne Pusey, jedna od njezinih najbližih suradnica. Pusey već godinama nadzire istraživački arhiv čimpanzi iz Gombea, obrazovne programe koji se na njemu temelje i konzultacije za terenski rad koji je u tijeku.

„Njezina otkrića da čimpanze izrađuju i koriste alate, imaju komunikacijske geste izrazito nalik ljudskima, trajne obiteljske veze, složene društvene odnose i jasne osobnosti uzdrmala su znanstveni svijet i duboko promijenila poglede na ljudsku posebnost”, rekla je Pusey. 

Tim je radom, dodala je, Jane Goodall nadahnula druge istraživače da prihvate njezine metode promatranja i pomogla otvoriti put ženama u znanosti.

Akademski svijet 1960-ih bio je gotovo u potpunosti muški, kaže primatologinja Sofia Dolotovskaya. Goodall se isprva gledalo podcjenjivački, kao osobu koja je „pala s neba, umjesto da se uspinjala dugom akademskom karijernom ljestvicom”. 

„No Louis Leakey dobro je procijenio. To joj je omogućilo da mnoge naizgled očite stvari promatra bez predrasuda”, napominje Dolotovskaya. „Nekonformizam je bio ključ njezina uspjeha. Goodall je postala jedna od prvih znanstvenica koja je životinjama pristupala ne kroz krute teorije, nego kroz ljubav, dobrotu i empatiju.”

„Jane je često opisivala spoznaju koju je doživjela 1986., kada je na konferenciji o čimpanzama, organiziranoj u povodu objave njezine iznimne znanstvene knjige The Chimpanzees of Gombe, čula za teško stanje čimpanzi u drugim dijelovima Afrike zbog uništavanja staništa i trgovine mesom divljih životinja. Bila je potresena i kada je malim zrakoplovom preletjela Gombe i vidjela ogoljela brda oko parka”, prisjeća se Anne Pusey.

Nakon tog trenutka Jane Goodall počela je govoriti da se osjeća obveznom iskoristiti svoju prepoznatljivost i utjecaj kako bi pomogla životinjama diljem svijeta. Pokrenula je kampanje za humano postupanje s primatima u medicinskim laboratorijima, podržala utočišta za životinje koje su zbog krivolova ostale bez roditelja i pomogla uspostaviti partnerstva za očuvanje prirode s lokalnim zajednicama – najprije oko Gombea, a zatim i u drugim regijama Afrike, uključujući Ugandu i Kongo.

Iz sjećanja Craiga Packera:

Sofia Dolotovskaya Goodall naziva „superzvijezdom pokreta za zaštitu okoliša”. Znaju je čak i oni koje ne zanimaju očuvanje prirode ili zaštita životinja: „Jane Goodall tom je pitanju pristupala iz pozicije nade, a ne krivnje. Nije govorila: ‘Pogledajte kako je sve loše.’ Govorila je o tome kako stvari učiniti boljima.”

„Svijet koji se nećemo sramiti ostaviti svojoj djeci”

Jane Goodall preminula je u Kaliforniji 1. listopada. Sljedećeg je dana trebala govoriti učenicima. Organizatori nisu otkazali susret, nego su djeci prikazali video poruku koju je snimila nedugo prije događaja:

To su bile među posljednjim riječima koje je izgovorila Jane Goodall.

Želite li saznati više o putovanjima u Tanzaniji?

Stupite u kontakt s našim timom. Istražili smo najvažnija odredišta diljem Tanzanije. Naši savjetnici za putovanja iz regije Kilimanjara rado će podijeliti praktične savjete i pomoći vam u planiranju putovanja.

Otkrijte još zanimljivih članaka