Ljudi na vrhu: 11 poznatih alpinista koji su postigli nemoguće

Više od 2 stoljeća prošla su od prvog uspona Jacquesa Balmata na Mont Blanc do izvanrednog „sprinta” Nirmala Purje preko najviših vrhova planeta. U tom se razdoblju svijet snažno promijenio, ali ljudska potreba za istraživanjem nepoznatog ostala je ista. U ovom članku uredništvo Altezza Travela donosi priče o 11 iznimnih alpinista i penjača koji su pomicali granice ljudskih mogućnosti i mijenjali povijest planina.

1. Jacques Balmat

Godine života: 1762. – 1834.

Jacques Balmat, seljak i lovac iz sela Chamonix, smatra se jednom od ključnih figura u povijesti alpinizma. Prvi se popeo na Mont Blanc (4.807 m nadmorske visine) i time otvorio razdoblje planinskog penjanja kao sporta. 

Balmat, međutim, u tu ekspediciju nije krenuo sam. Udružio se s dr. Michelom-Gabrielom Paccardom, kojeg je zanimalo kako visina djeluje na tijelo. Na vrh su stigli 8. kolovoza 1786. 

Četvrt stoljeća ranije, 1760., ugledni geolog toga doba Horace-Bénédict de Saussure obećao je nagradu onome tko pronađe način za uspon na Mont Blanc. Godinu dana nakon svojeg uspjeha Balmat je pratio de Saussurea na planinu i time učvrstio status jednog od prvih profesionalnih penjača. Balmat i Paccard poslije su prekinuli komunikaciju; mnogi izvori tvrde da je liječnik zapravo prvi zakoračio na vrh, ali je sva slava prvog uspona pripala njegovu partneru.

2. Sir Edmund Hillary

Godine života: 1919. – 2008.

Ime Sir Edmunda Hillaryja odjeknulo je svijetom sredinom 20. stoljeća. Novozelanđanin je ušao u povijest kao jedan od prvih osvajača Everesta – najviše planine na planetu, poznate i kao Jomolungma, Sagarmatha, „vrh svijeta” i „treći pol”.

Rođen u Aucklandu 1919., Hillary se za alpinizam zainteresirao vrlo mlad, ali je prvi uspon ostvario tek s 20 godina. Bio je to Mount Olivier, visok 1.933 m.

Njegov profesionalni put započeo je nakon Drugog svjetskog rata, u Južnim Alpama Novog Zelanda i europskim Alpama. Godine 1949. popeo se na Jungfrau, visok 4.158 m, a 2 godine kasnije, tijekom novozelandske ekspedicije u Garhwalskoj Himalaji, osvojio je 5 vrhova viših od 6.000 m. Time je izborio mjesto u britanskoj izvidničkoj ekspediciji na Everest 1951., koju je vodio Eric Shipton, a zatim i u sličnoj ekspediciji Johna Hunta, koja je naposljetku odredila njegov put.

Legende „trećeg pola”

U Huntovoj ekspediciji sudjelovalo je oko 400 ljudi, uključujući Šerpe – lokalne nosače i vodiče. U tom su trenutku samo 4 penjača bila spremna za uspon na najvišu točku svijeta – 8.848 m nadmorske visine.

Charles Evans i Thomas Bourdillon prvi su krenuli prema vrhu, ali su stigli samo do Južnog vrha. Zbog približavanja monsuna i ograničenih zaliha kisika, druga i posljednja prilika pripala je Edmundu Hillaryju i Šerpi Tenzingu Norgayu. Njih su dvojica postala prvi ljudi u povijesti koji su osvojili Everest.

Život nakon Everesta

Sir Edmund Hillary posvetio je život alpinizmu, istraživanjima – vodio je i ekspediciju na Južni pol – te humanitarnom radu. Godine 1960. osnovao je Himalayan Trust, koji je u udaljenim dijelovima Nepala izgradio više od 30 škola, bolnica i mostova kako bi se poboljšao život Šerpa. Preminuo je 11. siječnja 2008. u dobi od 88 godina. The Guardian ga je nazvao „jednim od najvećih pustolova 20. stoljeća”.

3. Reinhold Messner

Godine života: 1944. – danas

Talijanski penjač Reinhold Messner, rodom iz Južnog Tirola, smatra se jednim od najvećih alpinista u povijesti. Do 20. godine već je imao više od 500 uspona u Dolomitima.

Messner je promijenio himalajski alpinizam svojim „alpskim stilom” – s minimalnom opremom, bez boca s kisikom i bez pomoći nosača. Među njegovim su prijelomnim postignućima prvi uspon preko Rupal Facea na Nanga Parbatu 1970. i prvi samostalni uspon na Everest bez dodatnog kisika 1980. Bio je i prva osoba koja je osvojila svih 14 svjetskih vrhova viših od 8.000 m.

Nakon uspona na najviše i najopasnije planine svijeta, nastavio je tražiti nove izazove: prelazio je Antarktiku, Grenland i pustinju Gobi te stigao do Sjevernog i Južnog pola.

Messnerova ostavština

Tijekom života Reinhold Messner napisao je više od 70 knjiga, otvorio mrežu Messner Mountain Museum posvećenu povijesti alpinizma te se uključio u politički i društveni rad, zagovarajući očuvanje planinskih ekosustava. Ipak, prije svega promijenio je percepciju ljudskih mogućnosti, fizičkih i mentalnih, te nadahnuo generacije penjača.

4. Junko Tabei

Godine života: 1939. – 2016.

Junko Tabei pojavljuje se na gotovo svim popisima najboljih svjetskih alpinista. Rođena 1939. u prefekturi Fukushima, prvi se put penjala s 10 godina na planini Nasu, visokoj 1.916 m. Nakon sveučilišta osnovala je Ženski planinarski klub – prvi takav u Japanu. U to vrijeme muškarci nisu ozbiljno shvaćali penjačice, a ona im je željela dokazati suprotno.

„Izazivam samu sebe”

Junko je 1975. vodila prvu japansku žensku ekspediciju na Everest. Tijekom uspona njezin je tim zahvatila lavina, ali je, unatoč snažnim protivljenjima, odbila odustati. Ustrajnost ju je dovela do vrha i tako je ostvarila prvi ženski uspon na Mount Everest u povijesti. Do 1992. završila je izazov Seven Summits te postala prva žena koja se popela na najviši vrh svakog kontinenta.

Uz alpinistička postignuća, Tabei je bila predana zagovornica zaštite okoliša. Organizirala je ekspedicije čišćenja na Everestu, diplomirala znanost o okolišu i držala predavanja o zaštiti planinskih ekosustava.

Preminula je 20. listopada 2016., nakon duge bolesti, u dobi od 77 godina.

5. Jerzy Kukuczka

Godine života: 1948. – 1989.

Jerzy Kukuczka, jedan od najlegendarnijih poljskih penjača, bio je druga osoba u povijesti – nakon Reinholda Messnera – koja se popela na svih 14 osamtisućnjaka. Posebno je važno to što je na 10 od njih otvorio nove, dotad neprođene rute.

Njegov prvi osamtisućnjak bio je Lhotse, visok 8.501 m, na čiji je vrh stigao 1979. Sljedeće godine popeo se na Everest – jedini put kada je koristio dodatni kisik. Ubrzo nakon toga osvojio je Makalu na 8.485 m, Dhaulagiri na 8.167 m i Cho Oyu na 8.021 m. Posljednja 2 postao je prva osoba koja je osvojila zimi.

Kukuczka je bio predan alpskom stilu penjanja. Njegov posljednji uspon također je bio na Lhotseu. Godine 1989., tijekom pokušaja uspona preko Južne stijene, koja se i dalje smatra jednom od tehnički najzahtjevnijih ruta, poskliznuo se na zaleđenoj dionici na oko 8.300 m i pao nakon što mu je puklo sigurnosno uže.

Njegovo tijelo nikada nije pronađeno. Penjači koji su sudjelovali u potrazi izjavili su da su ga položili u ledenjačku pukotinu. U suprotnom bi bio službeno evidentiran kao nestao, što bi njegovoj obitelji otežalo ostvarivanje prava na naknade.

6. Alex Honnold

Godine života: 1985. – danas

Ekstremni free solo usponi Alexa Honnolda po visokim stijenama, bez užeta, učinili su ga živom legendom i jednim od najpoznatijih sportskih penjača našeg vremena. Rođen je 1985. u Sacramentu, u obitelji učitelja, a penjanjem se počeo baviti s 11 godina. Nakon srednje škole upisao je Sveučilište u Kaliforniji, ali ga je ubrzo napustio i potpuno se posvetio penjanju.

Jedno od Honnoldovih najvažnijih postignuća dogodilo se 2017., kada je ispenjao rutu Freerider na El Capitanu. Postao je prva osoba u povijesti koja je sama i bez sigurnosnog užeta ispenjala gotovo 900 m visoku okomitu granitnu stijenu. Prvi free solo uspon trajao je oko 4 sata. Za usporedbu, prvi uspon tom rutom 1958. trajao je 45 dana, dok suvremenim penjačima obično treba 3 do 5 dana.

National Geographic je 2018. objavio dokumentarni film Free Solo, koji je osvojio Oscara. Film detaljno prikazuje Honnoldovu pripremu i njegov povijesni free solo uspon na El Capitan.

Putovao je diljem svijeta i uspješno vodio ekspedicije na Antarktici, u Južnoj Americi, na Grenlandu i u drugim regijama. Poznat je i po minimalističkom načinu života – godinama je živio u kombiju i putovao SAD-om u potrazi za novim penjačkim rutama. Danas živi u Las Vegasu sa suprugom i 2 kćeri. Uz penjanje, aktivno razvija svoju zakladu, koja dodjeljuje potpore organizacijama usmjerenima na širenje pristupa solarnoj energiji u svijetu.

Njegova biografija na službenoj stranici počinje rečenicom: „Više će ljudi hodati po Mjesecu nego učiniti ono što je učinio Alex Honnold.” I s time se teško ne složiti.

7. Lynn Hill

Godine života: 1961. – danas

Američka penjačica Lynn Hill istinska je ikona penjačkog svijeta. Srušila je rodne stereotipe i redefinirala granice mogućeg u ovom sportu. Rođena u Detroitu, djetinjstvo je provela u južnoj Kaliforniji, gdje se s 14 godina zaljubila u penjanje.

Tijekom natjecateljske karijere osvojila je više od 30 naslova, uključujući 5 pobjeda na prestižnom natjecanju Rock Master. Godine 1992. povukla se iz natjecanja kako bi se potpuno posvetila tradicionalnom stijenskom penjanju na prirodnom terenu.

Život u vertikalnom svijetu

Lynn je 1993. postala prva osoba u povijesti koja je slobodno ispenjalaSlobodno penjanje znači da penjač koristi uže i opremu samo za zaštitu od pada, dok se pri usponu oslanja isključivo na fizičku snagu i tehniku. Suprotno tome, free solo penjanje, kojim se bavi Alex Honnold, izvodi se bez ikakvog užeta i znatno je opasnije. rutu The Nose na El Capitanu, ocijenjenu težinom 5.13. Godinu dana poslije postavila je novi prag završivši uspon u rekordna 23 sata.

Danas je Hill mentorica i instruktorica, vodi radionice i prenosi svoje golemo iskustvo novim generacijama penjača. Autorica je i autobiografije Free Climbing: My Life in the Vertical World.

8. Ueli Steck

Godine života: 1976. – 2017.

Ueli Steck bio je švicarski alpinist poznat po brzinskim usponima i vrhunskom vladanju ekstremnim alpskim rutama. Rođen u Langnau im Emmentalu u Švicarskoj, za alpinizam se zainteresirao još kao dijete, a s 12 godina popeo se na Wildhorn, visok 3.248 m.

Sa 18 godina Steck se popeo na jednu od najopasnijih planina svijeta  – Eiger, visok 3.967 m  – preko njegove zloglasne Sjeverne stijene. Tijekom godina nastavio je pomicati vlastite granice, rušiti svoje rekorde i postavljati nova mjerila za penjače diljem svijeta.

Neka od Steckovih najvažnijih postignuća uključuju:

• Prvi uspon sjevernom stijenom Gasherbruma II (7.772 m)
• Prvi samostalni uspon južnom stijenom Annapurne (8.091 m)
• Uspon na sva 82 alpska vrha viša od 4.000 m u samo 61 dan
• Prvi uspon sjevernom stijenom Tengkampochea (6.500 m)

Steck je 30. travnja 2017. tragično izgubio život tijekom aklimatizacijskog uspona na Nuptse (7.861 m) u Himalaji, pripremajući se za novu rutu na Everestu.

9. Nirmal „Nims” Purja

Godine života: 1983. – danas

Nirmal „Nims” Purja nepalski je alpinist i bivši pripadnik britanskih specijalnih snaga. Spojivši vojnu disciplinu s iznimnom predanošću visinskom penjanju, pomaknuo je granice ljudske izdržljivosti i brzine u alpinizmu.

Project Possible

Nimsov najodvažniji pothvat, Project Possible, zatekao je globalnu penjačku zajednicu. Cilj mu je bio popeti se na svih 14 vrhova viših od 8.000 m u rekordnom vremenu – za 6 mjeseci i 6 dana. Unatoč financijskim poteškoćama i sudjelovanju u 2 visinske akcije spašavanja tijekom puta, ostvario je ono za što su penjačima prije trebale godine.

Počevši 23. travnja 2019. usponom na Annapurnu, visoku 8.091 m, i završivši izazov 29. listopada usponom na Shishapangmu, visoku 8.027 m, Nims nije čekao dugo prije najave sljedećeg zahtjevnog cilja. U studenome je usmjerio pogled prema novom upisu u povijest – prvom zimskom usponu na K2, pothvatu koji je penjačima izmicao unatoč brojnim pokušajima.

K2, drugi najviši vrh svijeta s 8.614 m, smatra se tehnički znatno zahtjevnijim od Everesta. Purja je 16. siječnja 2021., zajedno sa svojim potpuno nepalskim timom, stajao na vrhu. Kao snažan simbol zajedništva, posljednje korake prema vrhu prošli su držeći se za ruke i svijetu pokazali da nepalski penjači nisu samo elitni vodiči i Šerpe, nego i vrhunski alpinisti.

U listopadu 2024. Nimsovo se ime ponovno našlo u naslovima – 2 puta. Ponovio je uspon na svih 14 osamtisućnjaka, ali ovaj put bez dodatnog kisika. Završivši izazov za samo 2 godine i 5 mjeseci, postavio je novi svjetski rekord. Osim toga, 21. listopada završio je izazov Seven Summits i postao jedina osoba u povijesti koja je osvojila najviše planine svakog kontinenta, kao i sve najviše vrhove svijeta, i s kisikom u bocama i bez njega.

10. Chris Sharma

Godine života: 1981. – danas

Američki penjač Chris Sharma više je puta prepoznat kao jedan od najjačih penjača svijeta, ponajprije zahvaljujući prvim usponima na rutama koje su se dotad smatrale nemogućima. Rođen u Kaliforniji, penjanje je otkrio s 12 godina, a s 15 je već završio svoj prvi uspon težine 5.14c.

Neka od Sharminih najvažnijih postignuća uključuju:

• Realization (2001): prva svjetska ruta težine 5.15a, u Francuskoj, koja je postala mjerilo za buduće generacije.
• Es Pontas (2006): deep-water solo uspon, odnosno penjanje iznad vode bez užeta, na Mallorci; smatra se jednom od najtežih ruta na svijetu i ocijenjen je težinom 5.15a.
• Jumbo Love (2008): ruta težine 5.15b u Kaliforniji, nekoć smatrana najtežim usponom na svijetu.
• La Dura Dura (2013): godinama se smatrala najzahtjevnijim usponom u povijesti, s ocjenom 5.15c.

Danas Sharma živi u Barceloni s obitelji i nastavlja se penjati. Vlasnik je i penjačkih dvorana u Kaliforniji i Španjolskoj. Godine 2023. objavio je The Climb, seriju koja je premijerno prikazana na HBO Maxu.

11. Adam Ondra

Godine života: 1993. – danas

Češki penjač Adam Ondra smatra se jednim od najjačih i najtalentiranijih sportaša suvremenog penjanja. Penjati se počeo sa 6 godina, a s 13 je već završavao rute težine 5.14d.

U povijest je ušao kao prva osoba koja je 2012. osvojila iznimno zahtjevnu rutu Change, ocijenjenu težinom 5.15c, a 2017. slijedio je Silence, prva ruta težine 5.15d. Riječ je o 45 m visokoj prevjesnoj stijeni unutar granitne špilje u Norveškoj, koja se ranije smatrala nemogućom za ispenjati. Do danas je nitko drugi nije ponovio.

Adam Ondra ima i brojne pobjede na svjetskim i europskim prvenstvima te na prestižnom natjecanju Rock Master.

Priče i postignuća Ondre i stotina drugih penjača i dalje nadahnjuju ljude diljem svijeta. Svatko od njih – od Jacquesa Balmata do Sir Edmunda Hillaryja i Adama Ondre – vlastitim je primjerom pokazao da za čovjeka nemoguće nije konačna kategorija. Planine i rute na koje su se penjali većini ljudi ostaju nedostižne. Ipak, ulazak u svijet alpinista i provjera vlastitih granica dostupni su gotovo svima.

Kilimanjaro je jedan od slavnih Seven Summits vrhova i nosi titulu najviše samostojeće planine na Zemlji. Ipak, za uspon na Kilimanjaro nisu potrebni specijalizirana penjačka oprema ni profesionalna priprema. Dovoljni su prosječna fizička spremnost i odlučnost da se stigne na 5.895 m nadmorske visine. Prema procjenama Altezza Travela, 97 % naših putnika uspješno stiže na vrh Uhuru.

Želite li saznati više o putovanjima u Tanzaniji?

Stupite u kontakt s našim timom. Istražili smo najvažnija odredišta diljem Tanzanije. Naši savjetnici za putovanja iz regije Kilimanjara rado će podijeliti praktične savjete i pomoći vam u planiranju putovanja.

Otkrijte još zanimljivih članaka